Kardinal Bozanić predslavio euharistijsko slavlje proslave nebeske zaštitnice u župi i svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu

12.2.2020.



Zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić predslavio je, u utorak 11. veljače, svečano bogoslužje proslave nebeske zaštitnice u župi i svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu. U zajedništvu sa župnom zajednicom i mnoštvom štovatelja Majke Božje Lurdske, euharistijskome slavlju su, uz dvadesetak  svećenika i redovnika, u tzv. kripti svetišta koncelebrirali provincijal Franjevačke provincije Presvetoga otkupitelja fra Marko Mrše, dekan maksimirsko-trnjanski preč. Josip Golubić te župnik i gvardijan fra Ivan Maletić  koji je, prije početka samoga slavlja, uime domaćina i čitave župne zajednice, zahvalivši mu na dolasku, pozdravio Kardinala.



U pozdravnome govoru fra Ivan je podsjetio kako je bl. Alojzije Stepinac s osobitom pozornošću promicao čašćenje Majke Božje Lurdske i zagrebačkoga svetišta diljem Nadbiskupije te u njega rado i sam hodočastio, posvetivši glavni oltar te utemeljivši Župu. – Stoga, blagdan bl. Alojzija i blagdan Majke Božje Lurdske ova Župa slavi kao jedan blagdan. Svetost i milosno darivanje Blažene Djevice Marije i svetost posvjedočena mučeništvom bl. Alojzija pred nama blistaju kao jedan put: put na kojem se ocrtavaju stope svjedočanskoga života i časnoga Sluge Božjega o. Ante Antića i stope šestorice naše braće, svjedoka u vjeri koji su iz ovog samostana nedugo nakon suđenja bl. Alojziju izvedeni na stratišta i odvedeni u tamnice. – objasnio je, ispripovijedavši kako se je župna zajednica za svetkovinu pripremala devetnicom kojom je molila za životne potrebe, ali i novi dar svetosti u obiteljima te za blagoslovljen Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se u svibnju održati u Nadbiskupiji.



– Došli smo ovamo susresti se s Marijom. Došli smo k Mariji. U Marijinu kuću. U Majčinu kuću. Kod Majke kod koje je uvijek lijepo. Kod koje se osjeća toplina, blizina; kod koje se čovjek osjeća doma. Stoga se otvorimo Bogu i molimo Njezinu pomoć da nas ona dovede svome Sinu – pozvao je vjernike Kardinal na početku slavlja, istaknuvši kako mu je posebno drago što u zajedništvu s njima može hodočastiti Gospi Lurdskoj.



Objasnivši da su mladi, roditelji, očevi, majke, bake, djedovi, braća svećenici i redovnici, sestre redovnice te braća i sestre u Kristu hodočastili Majci zbog nutarnjega poticaja, a ne prisile, Kardinal je na početku homilije posvjedočio kako je, ušavši u kriptu, kratko stao pred grobom o. Ante Antića, Sluge Božjega. Stao i molio. – Ovdje je svetost. Došli smo ovamo k Mariji. U njezinu kuću. – poručio je, nadovezavši se na prvo čitanju (usp. 1Kr, 8, 22-23.27-30) o pohvalama Jeruzalemu, Kući Božjoj u kojoj Bog susreće svoje izabrane, a u kojoj Marija ima posebno mjesto. – Ona je Naša Majka. Sam Gospodin Isus Krist, Brat naš, dao nam ju je za Majku. I ona je s nama. Biti s Majkom znači biti u sigurnome ozračju. Svaka kuća stoga na poseban način označava majčino posebno mjesto, osobito u obitelji jer majka je srce obitelji. (…) I mi smo danas ovdje kod svoje Majke. Kod Majke koja pokazuje put svome sinu. – kazao je Kardinal, poručivši vjernicima da se raduju jer nisu samo i jer imaju nekoga čije je srce za njih uvijek otvoreno. Naime, prema riječima sv. Pavla u Poslanici Rimljanima (usp. Rim 5) na koje se Kardinal referirao, ljubav je Božja razlivena u srcima ne po zaslugama i/li molitvama, već kao bezuvjetni dar.



– Bog nas ljubi. Draga braćo i sestre, kako je to jednostavna, a duboka istina. Bog mene ljubi bez moje zasluge. Prije nego sam to ja spoznao, On me ljubi. On ljubi svakoga od nas. Njegova je ljubav razlivena u našim srcima. Živjeti to, vjerovati to, to je snaga za život. Ne može se čovjek razočarati, ne može obezvrijediti svoj život, ne može sebe prezrjeti kakav god bio i što god učinio, ako duboko vjeruje i prihvaća da ga Bog ljubi. To je naša snaga. – poručio je kardinal Bozanić, podsjetivši kako je Marija tu Božju ljubav živjela na poseban način o čemu svjedoči i njezin hvalospjev Veliča. – Ona ne hvali sebe, ali priznaje da sve što jest, što je postavljena da bude, što nosi u sebi, da je to od Boga. I daje hvalu Bogu za ono što joj je On dao. I nju će Blaženom zvati svi narodi jer je velika ljubav Božja. – istaknuo je Kardinal. Govoreći o Mariji i njezinome primjeru vjere, Kardinal je vjernicima skrenuo pozornost da budu spremni Bogu zahvaliti za ono dobro koje doživljuju od drugih kao i za ono sami čine, a koje su, iako ga ima u izobilju, često puta nesposobni uistinu prepoznati. - Bog nas tu zove na obraćenje, na promjenu paradigme, na promjenu promatranja svoga života i gledanja na druge. – podsjetio je.


 
U homiliji se Kardinal također osvrnuo i na povijest blagdan Gospe Lurdske čije se ukazanje u Lurdu pred djevojčicom Bernardicom dogodilo četiri godine nakon što je bl. papa Pio IX. proglasio dogmu o bezgrešnome začeću Blažene Djevice Marije prema kojoj je ona oslobođena ljage istočnoga grijeha, ali ne i slobode da čini dobro ili zlo. – Međutim, ona je uvijek govorila „Da“ Dobru – naglasio je Nadbiskup.



Ujedno je rastumačio kako se Marijino ukazanje 1858. dogodilo u posebnome vremenu kada je ideologija materijalizma i racionalizma vladala svijetom. – Kao da je s neba došao znak da pogledamo bolje na sebe. Uvijek kada se pojavljuju ideologije bilo kojeg predznaka, one zapravo govore suprotno od onoga što proklamiraju. Ne treba ići daleko. Danas se jako puno govori o privatnosti, a dobro znamo kako privatnost nije nimalo zaštićena. Danas se govori o ljudskim pravima možda upravo zbog toga jer ih je toliko malo. Danas se govori i o zaštiti dobroga glasa, ali zapravo stalno nailazimo na drugačije (javne) primjere. I tada kad se je propagirala ideologija materijalizma, zapravo je s neba došao znak da čovjek treba sagledati sebe u svojoj stvarnosti i u svojim ograničenostima. Da je čovjek i tijelo i duša te da je potrebno računati i s tjelesnim i duhovnim kvalitetama, ali i ograničenostima. I zbog toga upravo danas Crkva želi da molimo i da više osvijestimo onu dimenziju odnosa prema čovjeku, prema ljudskome tijelu, prema bolesnicima jer smo pozvani i tu svjedočiti svoju blizinu i vjeru. – pojasnio je Kardinal, povezavši tako Svjetski dan bolesnika koji je sveti Ivan Pavao II., papa utemeljio 1992., a koji se obilježava upravo na blagdan Gospe Lurdske kao dan, prema Kardinalovim riječima, kada su ne samo vjernici, već i svi ljudi pozvani gledati na druge, osobito one koji su u potrebi, baš kao što je to činila i Marija jer nakon što joj je anđeo navijestio da će postati Majka Božja, ona nije stala. Nije se povukla u sebe i zahvaljivala Bogu za milost koju joj je iskazao  zatvorenosti i distanci od drugih, već je krenula na put. Krenula je u gorje da pohodi Elizabetu kako bi joj bila od pomoći u danima kad joj je njezina pomoć bila potrebna. – Evo, to je Marija. Marija koja gleda konkretnoga čovjeka u konkretnim okolnostima, cjelokupnoga, ne pojedinačno i ne samo u nekim detaljima. – podsjetio je Kardinal, ističući zahvale za svaki rad liječnika i medicinskoga osoblja te njihovu požrtvovnost u bolnicama i drugim mjestima.


 
Završni dio homilije Kardinal je posvetio molitvu na koju Marija ne samo da okuplja vjerni Božji narod, već o njoj i poučava.  Vjerujući kako su možda upravo baš na tom području vjernici nezadovoljni i rastreseni, Kardinal ih je pozvao na jedan mali korak: - Pokušajmo nekad i u crkvi, a možda i u kući, stati pred Mariju i nemojmo izgovarati molitve, nego sjesti ili kleknuti te šutjeti te promatrati. I možda na početku ne će biti lako, Nekoliko će trenutaka proći u kojima će prolaziti raznorazne misli, ali kada ih se svlada i dođe do one otvorenosti gdje, uz Marijinu pomoć, osjetimo samoga sebe pred Bogom na drugi ćemo način doživjeti sebe i svoju istinu s kojom nas Bog prihvaća onakve kakvi jesmo, želeći da upravo u tome stanju,  i mi prihvatimo njega te zajedno s Njime započnemo novi put.  – rastumačio je Kardinal. A prihvaćajući sebe i Božju ljubav, na drugačiji način prihvaćam i doživljavam i onoga pokraj sebe. Homiliju je Kardinal završio pozvavši vjernike na pokoru i molitvu koja mijenja i omogućuje doživjeti i osjetiti koliko Bog ljubi. A ta spoznaja čini život drugačijim.



 
Prije završnoga blagoslova, fra Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja zahvalio je Kardinalu također na dolasku i predslavljenju svetkovine. - Vaša nazočnosti i vaša očinska, vaša pastirska riječ ima posebnu težinu. Ima posebnu snagu u ovom vremenu i prostoru u kojem živimo. Hvala Vam na ohrabrenju, na očinskoj brizi i skrbi na raznim područjima života ove župe koja je, među ostalim, jedna od ispovjedaonica ne samo njezinih pripadnika, nego i šire. – kazao je Provincijal, izrazivši što prije ostvarivanje želje o slavljenju euharistije u velebnoj crkvi Majke Božje Lurdske, ali i beatifikacije o. fra Ante Antića. 


 
Zahvalivši Provincijalu za sve ono što njegova braća već godinama čine, Kardinal se posebno obratio mladima koji se pripremaju za SHKM. - Računajući s vama, kako bi svi mi ovdje u Zagrebu bili dobri domaćini mladima koji će doći iz svih dijelova Hrvatske, Bosni i Hercegovine i šire iz Europe i svijeta pa da Susret bude uistinu događaj zajedništva. U prvome redu crkvenog, ali i nacionalnog, narodnog te da i tu svjedočimo kako je lijepo živjeti Evanđelje. To je perspektiva i smisao našega života. Ići za Kristom koji jedini pokazuje put, istinu i život. Zato, dragi mladi, a i vi dragi vjernici, otvorite svoje domove mladima koji dolaze. Često puta dobivaju više oni koji daju pa u tom vidu ćemo i mi vjerujem biti blagoslovljeni upravo po ovome što učinimo i činimo za taj veliki događaj ne samo za grad Zagreb i Zagrebačku nadbiskupiju, nego za čitav hrvatski narod i Crkvu u Hrvata. – istaknuo je Kardinal.



 
Priključujući se željama za što skoriji izlazak iz prostora kripte i ulazak u pravu crkvu koja će, kao dom zajedničkoga okupljanja, pružiti veće mogućnosti ne samo za djelovanje župne zajednice, nego i šire u gradu Zagrebu, Kardinal je pozvao vjernike da mole za ono što Bog priprema: – Sigurno je da je Sluga Božji fra Ante Antić onaj koji djeluje među nama po milostima jer je u onome teškome vremenu bio veliki blagoslov za Zagreb i čitavu Hrvatsku. – napomenuo je Kardinal, zamolivši ih ujedno da njegov blagoslov prenesu svojim ukućanima, osobito malenima i bolesnicima, jer kuća Crkva i kuća obiteljska idu zajedno. – A gdje je to dvoje zajedno – kazao je – tu je onda i svaki sklad.


 
Pjevanje je predvodio Župni zbor, a na euharistijskome je slavlju, kao župljanin Župe, sudjelovao i zagrebački gradonačelnik g. Milan Bandić.
 
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr