Proslavljena župna svetkovina Obraćenja sv. Pavla apostola u Retkovcu

26.1.2020.



Na blagdan Obraćenja svetog Pavla apostola, 25. siječnja 2020. godine,  župa sv. Pavla apostola u zagrebačkom Retkovcu proslavila je svoju župnu svetkovinu i zaštitnika. Središnje misno slavlje predvodio je mons. prof. dr. Juraj Batelja, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog u koncelebraciji s domaćim župnikom, vlč. Vinkom Tomićem, dekanom Remetskoga dekanata, preč. fra Brankom Lipšom, OFMCap, i sa svećenicima Remetskoga dekanata.  Misno slavlje svojim pjevanjem uveličao je župni mješoviti zbor pod ravnanjem dirigenta mo. Josipa Degl'Ivellia i pratnje na orguljama g. Nikole Sebastijana Jambrošića. Ceremonijar svečanog liturgijskog slavlja bio je domaći župni vikar, vlč. Mario Dukić.

Na početku homilije mons. Juraj postavio je pitanje: „ Kako možemo častiti onoga koji je progonio vjernike u Krista Isusa, u okove ih bacao i predavao?“. Odgovor na to pitanje odgovor je samog svetog Pavla koji kaže: „Susreo sam Krista Uskrsloga, On je promijenio smisao mog života.“ Iz prvog čitanja Djela apostolskih, ističe ulogu Ananije, posrednika Božjega, koji je Savlu protumačio značenje svjetla koje ga je proželo. Razotkrio mu je Božju nakanu s njim da od tog događaja bude svjetlo Gospodina Isusa Krista, a ne pobornik ljudskih umovanja, da bude svjedokom onoga što je vidio i čuo. Nestalo je u tren u Pavla sve što je do sad činio, a nastalo je nešto od čega se živi i druge usrećuje. Postao je Kristov do te mjere da kliče: „ Ne živim više ja, nego Krist živi u meni.“ Iz toga proizlazi pitanje tko su danas posrednici Božji koji će nam omogućiti razabrati sjaj Božjega svjetla, Ananije našeg doba? To su svakako roditelji svojoj djeci, djedovi, bake, profesori, učitelji, katehet



Mons. Juraj ističe važnu ulogu našeg hrvatskog Ananije, blaženog Alojzija Stepinca, koji je otkrivao bezbožnu ideologiju svojih mučitelja i diktatorske vlasti, a umro je hrabro poput sv. Pavla. Sv. Pavla su njegov žar, fizičke predispozicije, govorničke sposobnosti i neumorna djelatnost stavile na raspolaganje da se Isus naviješta svemu stvorenju. Pavlovo obraćenje, potaknuto Božjim pomilovanjem, nije plod njegovih razumskih promišljanja, nego Božje inicijative, djelovanja, ljubavi i milosrđa. Pavlova drama je drama suvremenog čovjeka koja je nama uvjetovana raznim ideologijama koje naglašavaju samo materijalni vid života, samo ono što nama ovaj tren koristi. Što nas dovodi do nesposobnosti slušanja i razumijevanja drugoga, nesposobnosti vidanja rana ranjenome i pohoda bolesnika. Kroz to se odbacuje Božja milost i inicijativa, a ustraje se u nevjeri. Savao je postao Pavao kada je nadvladao vlastitu slabost i priznao da je slab, da je grešan i da je Krist njegovo sve.

Propovjednik je zatim potaknuo okupljene vjernike da se upitamo što je u nama slično ili različito od Pavlovog iskustva? Kako i na koji način je Isus odrednica za prepoznavanje: „Tko sam, što sam, odakle sam, kamo idem i zašto živim?“. Pavao je shvatio da je temeljni čovjekov, a i njegov grijeh nepriznavanje Boga i nepriznavanje da je čovjek plod Njegove ljubavi. Pavao zato započinje put obraćenja, pokore, novoga života. Postaje članom prve Crkve za koju shvaća da nije ljudska nego Božanska ustanova i zato joj služi u suzama. Sv. Pavao u potpunosti s Isusom živi, umire, ali i s njim uskrsava. Njegove riječi oblikovale su i propovjedničku strukturu blaženog Stepinca. Pavlov život bio je za njega nadahnjujuće iskustvo. U Djelima apostolskim nalazimo ovu Pavlovu riječ: „Čist sam od krvi propusta navijestiti vam naum Božji. “Isti stih je na usnama blaženog Alojzija Stepinca: „Jao meni, ako Evanđelje ne navještam.“ Njegova žrtva bila je plodonosna što je propovjednik posebno istaknuo i pozvao nas da shvatimo kako čašćenje jednog sveca može u čovjeku probuditi najbudnije osjećaje da se proslavi Bog.



Snaga Božje riječi koju mač sv. Pavla predstavlja i danas nas želi ne raniti, nego dotaknuti, prosvijetiliti da budemo ono što jesmo, Kristovi učenici i navijestitelji Radosne vijesti. Mons. Juraj na kraju homilije moli sv. Pavla i blaženog Alojzija Stepinca da nas nauče zazivati sveto Ime Isusovo, pomognu nam da poput njih postanemo nasljedovatelji Kristovi, da nas obrate da neustrašivo propovijedamo Evanđelje svemu stvorenju svjesni da tko se obrati, uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se.

Središnjem misnom slavlju prethodila je jutarnja misa na blagdan Obraćenja svetog Pavla apostola koju je predvodio domaći sin, vlč. Vladimir Kerečeni, župnik župe sv. Kvirina na Pantovčaku u koncelebraciji sa svećenicima Remetskoga dekanata. Također, održana je  trodnevna duhovna priprema za župno proštenje u Retkovcu. Prvoga dana trodnevnice, 22. siječnja, svetu misu navečer predvodio je vlč. Nikola Jurković, župnik župe sv. Jurja u Gornjoj Stubici na kojoj je pjevao župni mješoviti zbor. Drugi dan trodnevnice, 23. siječnja, svetu misu navečer predvodio je vlč. Ivan Valentić, povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije na kojoj je pjevao župni zbor mladih Damask, a treći dan trodnevnice, 24. siječnja, svetu misu navečer predvodio je preč. fra Branko Lipša, OFMCap, dekan Remetskoga dekanata, na kojoj je pjevao župni zbor djece Paulus.

 



Marija Antunović

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr