Predsjednica Republike dodijelila Povelje Republike Hrvatske marijanskim svetištima

16.9.2019.


Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u povodu blagdana Male Gospe dodijelila je Povelje Republike Hrvatske nacionalnim i biskupijskim svetištima. Istaknuvši da su Hrvati istinski marijanski narod čija je sudbina upisana u marijanska svetišta koja imaju posebno duhovno značenje i važnost za svakog katoličkog vjernika, Predsjednica je, u znak zahvale za očuvanje vjere i privrženosti hrvatskoga naroda Blaženoj Djevici Mariji, Povelje dodijelila: Presvetištu Gospe od Otoka u Solinu, Svetištu Gospe Sinjske, Svetištu Majke Božje Trsatske, svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu te Svetištu Gospe Voćinske.
 


Povelja za izniman doprinos u očuvanju nacionalnoga svetišta u kojem hrvatski narod stoljećima iskazuje štovanje Majke Božje, nalazeći utjehu, mir te osobni i domovinski zagovor u svojim molitvama dodijeljena je Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke što je ujedno bio povod kratkoga razgovora s rektorom Svetišta i župnikom Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici Majke prečasnim mr. Domagojem Matoševićem koji je uime svih marijanskih svetišta na dodjeli priznanja održao zahvalni govor.

U knjizi Vodič marijanskom Hrvatskom fra Petra Lubine istaknuto je da je hrvatska domovina razasuta marijanskim svetištima koja su svjedočanstvo neprekinute živosti vjerničkoga puka. Može li se stoga, govoreći o štovanju Blažene Djevice Marije, reći da su povijest i identitet hrvatskoga naroda gotovo neodvojivi od Marije i njezinih svetišta?
 
Povijest hrvatskoga naroda povezana je s našom katoličkom vjerom uz koju je svakako i na neki način rastao identitet našega naroda, naše kulture i naše povijesti. Budući da je u našoj katoličkoj vjeri uloga Blažene Djevice Marije jako važna, marijanska su svetišta na poseban način, kroz svoju bogatu i bremenitu povijest, imala važnu ulogu u izgrađivanju vjerskoga i nacionalnoga identiteta hrvatskoga naroda. Mišljenja sam da su marijanska svetišta oduvijek bila jedna duhovna oaza za mnoge naše vjernike koji su znali doći skloniti se kada ih je nešto u životu pritisnulo, kada im je nešto bilo teško, kada su bili potrebiti Božje dobrote i milosrđa. Ujedno, marijanska su svetišta bila i jedan svojevrsni duhovni orijentir. Naime, kada je u svetišta došao naš puk i kada su se slušale različite homilije, propovjedi,  to je zasigurno bila jedna formacija hrvatskoga naroda. Primjerice, samo je Marija Bistrica u prošlome stoljeću imala tri velika susreta: Marijanski veliki kongres, Euharistijski kongres te  1998. dolazak pape Ivana Pavla II. To su samo unutar trideset godina tri velika susreta na kojima se okupilo od 300 do 400 tisuća ljudi te je nesumnjivo da su upravo ovakvi veliki susreti sa svojim porukama utjecali na narod, a osobito na vjernike-katolike Hrvate.

Osim izraza zahvalnosti, koje je značenje i važnost dodijeljene Povelje? 

Ovo je priznanje zapravo potvrda svega onog što marijanska svetišta čine, ali i motivacija za daljnje pastoralno djelovanje. Isto tako, vjerujem kako sva marijanska svetišta koja su dobila priznanja, ali i ona koja nisu dobila jer u Hrvatskoj imamo i mnogih manjih biskupijskih marijanskih svetišta, također zaslužuju priznanje. Zahvalni smo za taj dar i što je primijećen rad i važnost te uloga marijanskih svetišta u izgradnji identiteta hrvatskoga naroda i očuvanja kulturne baštine koja postoji u svetištima. Ujedno, nama je to dakako podstrek da još više služimo i nastavimo tim putem kojim su prijašnji voditelji vodili svetišta. Slijedeći njihov trag, kao što sam i poručio u zahvalnome govoru, dalje ćemo, po primjeru Blažene Djevice Marije, služiti svakom čovjeku te otvorenih ruku primati svakoga hodočasnika.



U zahvalnome govoru rektor Matošević slikovito je rekao kako, baš kao i u najvećem marijanskom svetištu Monserrat u kojem se nalazi neobična Biblioteka Blažene Djevice Marije, koju umjesto knjiga čine zahvalne pločice čiji sadržaj govori o pomoći i blagoslovu kojega su hodočasnici primili na tom svetom mjestu, i sva naša hrvatska marijanska svetišta obiluju bibliotekama iskustava hodočasnika koji svjedoče o susretu s Bogom, milostima koje su primili, o Marijinoj blizini i pomoći.

FOTO: Ured Predsjednice
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr