Novozavjetni likovi u oblikovanju vjerskoga odgoja

12.5.2019.



Stručni skup za odgojiteljice u vjeri koje u svojim vrtićima provode vjerski odgoj održan je 11. svibnja 2019. s početkom u 9 sati u organizaciji Ureda za vjeronauk i Agencije za odgoj i obrazovanje. Ovaj međužupanijski stručni skup namijenjen je odgojiteljicama u vjeri s područja Zagrebačke nadbiskupije, Bjelovarsko-križevačke i Sisačke biskupije.

Na početku je okupljene odgojiteljice u sam susret uvela prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić prigodnom meditacijom o susretu s uskrslim Kristom, moleći za „nove oči“ kojima ćemo ga u svojim životima prepoznati. Ona je u ime domaćina i pozdravila okupljene odgojiteljice, višega savjetnika Dalibora Adžića, predstojnicu Katehetskog ureda Sisačke biskupije s. Smilju Čirko, predavača doc. dr. sc. Denisa Barića i voditeljice radionica Snježanu Catela i Ivanku Popović iz DV Vrapče. U ime Agencije za odgoj i obrazovanje pozdrav je uputio i gospodin Dalibor Adžić, viši savjetnik, koji je predstavio program rada stručnoga skupa.



Teorijski dio je kroz dva predavanja osmislio i predstavio doc. dr. sc. Denis Barić, koji je kao temu odabrao i obradio Izbor i interpretaciju novozavjetnih likova u oblikovanju vjerskoga odgoja. Kreativnost i inovativnost u didaktičko-metodičkoj obradi biblijskih likova prepustio je odgojiteljicama, dok je cilj njegovih izlaganja upravo rad na sebi i vlastitom odnosu s biblijskim likovima, za osoban rast u vjeri. Naime, biblijski su nam likovi poznati još od djetinjstva, kad smo o njima slušali, a danas su postali i profesija kojom se odgojiteljice bave. Prvi je lik žena Samarijanka s kojom je Isus razgovarao na zdencu. Profesor Barić je iz pozadine teksta izvukao manje zamjetljive elemente (osim dvaju glavnih likova) te je na njih i njihovu funkciju u tekstu i priči svrnuo pozornost odgojiteljica. Poslužio se tako simbolima vremena (podne), zdenca, žeđi, međuljudskih odnosa, Samarijankinog stava prema muškarcima… Najistaknutiji je u tekstu pak stav Samarijanke prema Isusu u susretu, kad je osjetila da je prihvaćena i kad je i sama postala misionarka, a od žene koja je izbjegavala susret s ljudima koji su je osuđivali postala je evangelizatorica.

Nakon Samarijanke, profesor je iz biblijske galerije likova u prvi plan izvukao prispodobu  o izgubljenome sinu, odnosno o milosrdnome ocu. U toj prispodobi ističu se likovi oca i dvojice sinova. Mlađi sin krenuo je u avanturu koja je započela obijesno, a završila neslavno te se Barić nastoji poistovjetiti s likovima i zamišlja o čemu su mogli razmišljati, o mlađemu sinu kojem se šire vidici kad uoči da prijatelji nisu oni kakvima se nadao, da je život u oskudici težak očevoj brizi za mlađega sina, o njegovoj žalosti što je ovaj pod svaku cijenu želio svoju baštinu… Ovaj lik uči nas da imamo nasljedstvo koje je veće od materijalnih dobara, odnosno da imamo život vječni; uči nas da nas užitak u svijetu nikad neće duhovno ispuniti; uči da nas životne stranputice vode u grijeh, u nečistoću; uči da prljavština i svinjac nije mjesto na kojemu se dijete Božje, vjernik, može duhovno napojiti; uči nas da je jedino pokajanje način da se srce okrene Bogu.



Apostol Toma je treći je obrađeni novozavjetni lik, onaj koji je na trenutak bio poljuljan u svojoj vjeri u Kristovo uskrsnuće. Proglašen je i „nevjernim Tomom“, čime mu je učinjena i nepravda – jer on je prije skeptik i tražitelj koji se ne miri sa svjedočanstvom drugih, već traži svoje uvjerenje. Mnogi duhovni pisci smatraju da je sumnja pokretač vjere, impuls koji potiče na potragu, propitkivanje i hrvanje s istinom da bi na kraju dovela do zrele vjere. Tako i tražitelj Toma pita da bi bolje razumio, da bi znao čemu se može nadati. A tu je i pitanje ostalih apostola, koji su već vidjeli uskrsloga Krista, a jednome od svojih najboljih prijatelja nisu uspjeli svoju vjeru posvjedočiti. Ne možemo se stoga čuditi Tomi, kaže Barić, jer on je zatražio znakove – „tražio je znakove od Krista jer ih nije dobio od onih koji su tvrdili da su ga vidjeli i doživjeli, koji su tvrdili da vjeruju“, zaključuje on. Tako i ovi biblijski likovi postaju i nama primjer susreta s Isusom – primjer u kojem možemo ogledati rast vlastite vjerničke zrelosti.



Nakon predavanja i osvježenja, odgojiteljice su sudjelovale u radionicama koje su pripremile odgojiteljice-savjetnice Snježana Catela i Ivanka Popović iz DV Vrapče. Catela je radila na primjeru ženskih likova pod naslovom Tiho govori mi ona - Isus i Samarijanka te je obradila likove Samarijanke, Marije Magdalene, Elizabete, Blažene Djevice Marije te Marte i Marije. Popović je u svojoj radionici obradila temu Neka ti bude po vjeri – Jerihonski slijepac, u kojoj je naglasak bio na novozavjetnim muškim likovima (milosrdni Samarijanac, jerihonski slijepac, izgubljeni sin, 12 apostola, Zakej). Na primjerima tih likova pokazala je kako djeci približiti poruke teksta: dobrotu očevu, ljubav koja mijenja, opraštanje koje nas čini plemenitijima, obraćenje koje nas potiče na poštenje i ljubaznost prema drugima.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr