„Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.”

5.6.2018.



Izložba “Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.” otvorena je u utorak 5. lipnja u Arheološkom muzeju u Zagrebu, u spomen na 28 godina provođenja istoimene muzejsko-edukativne akcije tijekom koje su njeni idejni začetnici: Zoran Gregl, Nenad Jandrić i Željko Kovačić, obilježili dvanaest lokacija u gradu Zagrebu na mjestima gdje su pronađeni značajni predmeti iz područja paleontologije, prapovijesti i kasnije antike te podsjećaju građane i posjetitelje grada na tragove vremena u prošlosti i davnu prošlost hrvatske metropole.

Sve okupljene je, kao domaćin, pozdravio ravnatelj Arheološkog muzeja Sanjin Mihelić, a nazočnima su se obratile uime Hrvatskog prirodoslovnog muzeja ravnateljica Tatjana Vlahović i Hrvatskog fotosaveza Mirjana Pešec, te voditelj Odsjeka za muzejsku, likovnu i knjižničnu djelatnost Gradskog ureda za kulturu Veljko Mihalić.

Začetnici projekta, Nenad Jandrić i Željko Kovačić, prisjetili su se početaka djelovanja te neformalne skupine koja je, potaknuta djelovanjem sada pokojnog Zorana Gregla od 1990. godine, započela svoje promišljanje o potrebi isticanja i obilježavanja mjesta koja su važna u prošlosti Zagreba, koji nema višetisućljetni kontinuitet naseljenog mjesta, ali ima tragove života.

Koncept obilježavanja je takav da se izradi prilagođena kopija predmeta pronađenog na određenom mjestu, koji se čuva u muzeju, i postavlja se na mjesto gdje je pronađen, uz kratko tumačenje i smještanje u kalendar prošlosti. Podsjetili su na početnu snagu inicijative kada su ratne 1992. godine bila postavljena četiri takva spomenika a da u zadnje vrijeme projekti stoje zapriječeni dobivanjem suglasnosti mjerodavnih gradskih institucija.

Istaknuli su da su izložbu posvetili pokojnom Zoranu Greglu, čiji je tekst o kratkoj povijesti postavljanja spomenika objavljen u katalogu izložbe.

„Tako je napravljena svojevrsna inverzija tj. umjesto da posjetilac odlazi u muzej gdje u vitrini može vidjeti eksponat, vjerna kopija tog predmeta čeka ga u svakodnevnom životu – na ulici, u izlogu ili kazalištu“, napisao je Gregl opisavši ukratko obilježavanje dvanaest lokacija u gradu Zagrebu: Kerestinec– nadgrobni spomenik Poncija; Petrinjska ulica – mramorna glava Rimljanina; Frankopanska ulica – kost kuka mamuta; Stenjevec – župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – ploča sa zapisom koja obilježava rimsko naselje iz 1. – 2. stoljeća te kasnije starohrvatsko groblje iz 11. – 13. stoljeća; Križanje Savske i Vukovarske ulice – ploča s reljefom keramičkog vrča s dvije ručke kao podsjetnik na dva antička paljevinska groba datirana u 1.- 2. stoljeće; Banjačićeva ulica – brončani kipić boga Jupitera; Kaptol/Domitrovićeva kula – rimski nadgrobni spomenik Akonije Salvije, kojeg je otrkio pomoćni zagrebački biskup mons. Đuro Kokša; Gornji Bukovec – ulomak kruništa stele rimskodobnog nadgrobnog spomenika; Podsused – kostur kita; Mirogojska cesta – ranokršćanska uljanica u obliku janjeta s Kristovim monogramom; Park Ribnjak – rimski nadgrobni spomenik Lucija Egnatuleja Florentina; Trg bana Josipa Jelačića – novac rimskog cara Dioklecijana.



Ta retrospektivna izložba sada na jednom mjestu prikazuje za svaku pojedinu lokaciju zaokruženu priču o pronalasku artefakta, postavljanju replike i obilježja na lokalitetu te fotografije i novinske izvještaje o projektu.

Sadašnja sretna okolnost je da se na istome mjestu sada nalaze i originali i replike te je time zaokružen novi krug interakcije sa posjetiteljima i poziva da upoznaju višeslojnost nastajanja i trajanja grada u kojem žive. Prije 28 godina pronađeni predmeti započeli su izlaziti iz muzeja na lokacije „in situ“, a sada se vraćaju ponovno u muzej, bogatiji za mnoge aspekte komunikacije sa strukom i posjetiteljima, rečeno je na otvorenju izložbe. 

Nositelj vizualnog identiteta izložbe je preslika Felicijanove isprave od 6. svibnja 1134. godine, svojevrsni rodni list grada Zagreba, koja se čuva u Riznici zagrebačke katedrale, i čija je datacija ujedno i gornja vremenska koordinata spomenute akcije i izložbe.

U nadolazećim godinama, kako su rekli Kovačić i Jandrić, neće odustati od daljnjih projekata, najavivši i nove suradnike.  Planiraju postaviti spomen na antičku Kustošiju kod Ilice 312, Brončanodobnu ostavu u Dežmanovoj, Novac rimskog cara Hadrijana na zgradi Županijskog suda na Zrinjevcu, Srednjovjekovne naušnice na Kaptolu, Nadgrobna ploča rimskog stogodišnjaka u Podsusedu, Rimskodobnu posudu u Zagorskoj ulici.

Da je izložba zanimljiva i zagonetna potvrđuje velik broj sudionika otvaranja, kao i usklik jedne sudionice nakon razgledavanja. „Fascinantno! Vi'š kaj vse tu človek navuči!“ (NP)

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr