HR

Pastoral

Blažena Djevica Marija tijekom liturgijske godine: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije

 

8. prosinca

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije


svetkovina
 

Povijesni razvoj

Ova marijanska svetkovina tijekom povijesti drugačije se razvijala u Istočnoj i Zapadnoj Crkvi. U samostanima na području Palestine, tijekom osmog stoljeća, ova svetkovina slavila se 9. prosinca, ali s imenom Začeće blažene Ane. Odabir datuma nedvojbeno je ovisio o postojećem blagdanu Marijina rođenja koji se slavio 8. rujna; dakle, devet mjeseci kasnije. Slavlje ove svetkovine također se veže i uz dva apokrifna teksta: Jakovljevo protoevanđelje (11. stoljeće) i evanđelje o rođenju Marijinu (4. stoljeće). U njima je na jednostavan način ispričano kako Joakim i Ana, tijekom dvadeset godina braka, nisu mogli imati djece. Nakon anđelova navještenja Ana je začela Mariju. Sa sigurnošću možemo reći kako se ova svetkovina na Zapadu prvi puta slavila na području današnje Engleske u 11. stoljeću i to 8. prosinca s naslovom Začeće svete Marije.

U kontekstu tog žarkog i bogatog odraza teološke i marijanske pobožnosti, koja je obilježila dvanaesto i trinaesto stoljeće na Zapadu, svetkovina je mijenjala i razvijala svoj sadržaj stavljajući u središte proslavu Marijinog bezgrešnog začeća, odnosno začeća oslobođenog istočnog grijeha koji je zajednički nazivnik čitavom čovječanstvu. S takvim sadržajem, svetkovina se prvi puta širi u Francuskoj, ali ne bez protivljenja (počevši od svetog Bernarda iz Clairvauxa (+ 1153.) koji se snažno protivio ovom novom slavlju). Sam sveti Toma (+ 1274.) također nije bio za novi sadržaj ove svetkovine. Poznate su žestoke polemike franjevca Dunsa Scotusa (+ 1308.) protiv tomista i dominikanaca koji ili nisu slavili ovu svetkovinu ili su ju jednostavno nazivali blagdanom Marijina posvećenja, izbjegavajući pri tome sva pitanja oko istočnoga grijeha, ponekad s previše grubim i materijalnim tumačenjima. Uz sve to, papa Ivan XXII. (+ 1334.) počeo je s velikom svečanošću slaviti ovaj blagdan u Avignonu, a 1476. godine Siksto IV. odobrio ga je za rimski kalendar, obogativši ga oprostima, vlastitim misnim obrascem i časoslovom. Polemika nije prestajala, posebice prema dominikanskom redu koji je i dalje bio nesklon sadržaju ovog slavlja. Aleksandar VII. godine 1661., da bi stao na kraj prijeporima, konstitucijom Sollicitudo omnium ecclesiarum, službeno je odredio sadržaj slavlja: da je Marijina duše od trenutka začeća bila sačuvana od istočnog grijeha.

Pio IX., prigodom proglašenja dogme (1854.) proglasio je dan 8. prosinca za slavlje ove svetkovine i kao takav ostao je i danas u kontekstu vremena došašća. Međutim, biskupske konferencije imaju pravo prenijeti ovaj blagdan i na nedjelju ako smatraju da je tako prikladnije (usp. A. Bugnini, La reforma liturgica 1948-1975, C.L.V. - Ed. Liturgiche, Rim 1997., 322).
 

Likovni prikaz svetkovine

U bizantskoj tradiciji Začeće Blažene Djevice prikazano je u sceni poljupca Joakima i Ane ispred Zlatnih vrata hrama u Jeruzalemu. Scena zagrljaja između roditelja klasična je za prikaz važnih osoba u srednjovjekovnim minijaturama. Čuvena freska Giotta u Padovi preuzima ovu tipologiju. Na Zapadu se ikonografija Bezgrešnog začeća definitivno udaljila od ovog prikaza. Na prikaz Začeća (kao silazak na zemlju) veliki utjecaj imao je prikaz Uznesenje Blažene Djevice na nebo. Tako je Djevica prilikom Uznesenja predstavljena kao Zvijezda jutarnja (Litanije), kao nevjesta (Pj 6, 11) ili kao Žena zaogrnuta suncem, mjesecom pod nogama i krunom od dvanaest zvijezda na glavi (usp. Otk 12, 1).

U događaju Bezgrešnog začeća Marija je također prikazana kako stoji na polumjesecu, okrunjena zvijezdama, s otvorenim ili prekriženim rukama na prsima. Kako bi se označila razliku između ta dva prikaza, u događaju Uznesenja Marija podiže oči prema nebu gdje je čeka Krist, a u prikazu Bezgrešnog začeća Marijin pogled usmjeren je prema zemlji. Tako je Marija izjednačena s nevjestom iz Pjesme nad pjesmama, sva lijepa i besprijekorna, sa svim atributima koje joj pripisuju litanije iz Loreta. Prve takve prikaze nalazimo početkom šesnaestog stoljeća u Časoslovima koje su povezane s litanijama (Časoslov, 1505.). Zmija pod nogama Djevice približava dva biblijska teksta: zmaja iz Knjige otkrivanja (12. poglavlje) te događaj  o padu (Post 3). Također, zmija će biti i simbol svih krivovjerja koja su slomljena upravo pod Djevičinim nogama.
 

Liturgijsko slavlje

Uvod
Danas slavimo svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Svojom milošću Bog je Mariju oslobodio ljage istočnog grijeha kako bi bila potpuno otvorena za Božji plan spasenja. U vrijeme iščekivanja dolaska Kraljevstva Marija postaje znak da su nova vremena već počela. Pripremajući se za slavlje svetih otajstava, priznajmo svoje grijehe i molimo jedni druge da nam Bog daruje oproštenje.
 
Pokajnički čin
Gospodine, rođeni od Marije Djevice,
koji si nas oslobodio od ropstva istočnoga grijeha, smiluj se.
 
Kriste, koji si došao spasiti izgubljene, smiluj se.
 
Gospodine, koji si došao da stvoriš novi svijet,
smiluj se.
 
Molitva vjernika I
U Djevici Majci, koja je bila sačuvana od istočnog grijeha, Bog nam daruje sliku novog čovječanstva koje u potpunosti sudjeluje u Kristovoj pobjedi. Zajedno s Majkom Crkve sjedinimo svoju molitvu s Kristovom i molimo Oca da ostvari svoj plan spasenja.  
 
R. Gospodine, dođi Kraljevstvo tvoje.
 
- Oče, danas zemlja i nebo pjevaju Kristu, rođenom od Blažene među ženama. Sveto pismo piše kako je bila zaručena i da joj je anđeo rekao: „Ta našla si milost u Boga!“ Daruj Crkvi navjestitelje dobra, molimo te.
 
- Oče, danas zemlja i nebo pjevaju Kristu, rođenom od Blažene među ženama. Sveto pismo piše da je pohitala u gorje kako bi pomogla svojoj rođakinji Elizabeti. Daj da pastiri Crkve hitaju stazama milosrđa i služenja, molimo te.
 
- Oče, danas zemlja i nebo pjevaju Kristu, rođenom od Blažene među ženama. Sveto pismo piše da je radosno pjevala Veliča za velika djela koja je Gospodin učinio svojoj neznatnoj službenici. Uzdigni neznatne i okreni bol siromašnih u radost, molimo te.
 
- Oče, danas zemlja i nebo pjevaju Kristu, rođenom od Blažene među ženama. Sveto pismo piše da je u svom srcu prebirala događaje o rođenju tvoga Sina. Po njezinu zagovoru pripremi nas sada za slavlje svetih otajstava, molimo te.
 
Oče, tvoj Sin, rođenjem od Majke Djevice ispunio je drevna obećanja. Daruj nam da i mi budemo glasnici nade o kojoj je Marija pjevala u radosti Duha Svetoga. Koji živiš i kraljuješ.
 
Molitva vjernika II
Braćo i sestre, uputimo svoje molitve Bogu koji je predodredio Mariju da bude oslobođena ljage istočnoga grijeha. Neka nas nova Eva, majka svih živih, zagovara da se otvorimo djelovanju Duha i da budemo spašeni od grijeha koji nam onemogućuje Božje spasenje.  
 
R. Gospodine, dođi Kraljevstvo tvoje.
 
- Oče, daj da te tvoja Crkva veliča zajedno s Djevicom Majkom: neka navješćuje od koljena do koljena velika djela koja činiš za svakog čovjeka. S Marijom, milosti punoj, molimo te.
 
- Oče, pogledaj siromašne i potlačene: neka osjete tvoju očinsku blizinu i da joj se mogu radovati. S Marijom, tvojom poniznom službenicom, molimo te.
 
- Oče, tvoje ime je sveto; iskaži svoje milosrđe onima koji te se boje, a rasprši oholice umišljene. S Marijom, kraljicom milosrđa, molimo te.
 
- Oče, daruj nam svoju ljubav i daj da ova zajednica bude uvijek vjerna tvojim obećanjima; učini da bude budna u iščekivanju tvoga kraljevstva. S Marijom, znakom sigurne nade, molimo te.
 
Oče Stvoritelju, koji upravljaš našu povijest prema konačnom ispunjenju, usliši molitvu svoje djece koja, iščekujući dolazak tvoga Sina, slave i Svetu Mariju; u Djevici Majci prepoznajemo i Vrata nebeska kroz koja je u ovo vrijeme ušao i Gospodar svjetlosti; ponizna i poslušna Djevica ponovno otvara vrata raja koja su bila zatvorena Evinom neposlušnošću. Veličamo te, o Bože, za velika djela koje si učinio po njoj, sada i u sve vijeke vjekova.
 
Oče naš
Dođi kraljevstvo tvoje. Neka se ispuni ono što je Otac započeo po Djevici. Neka dođe nova vremena za čovječanstvo, neka se ponovno probudi nada onih koji naviještaju da je Isus Gospodin i koji nas je naučio moliti: Oče naš.
 
Znak mira
Kao Marija i ova je zajednica pozvana biti znak nade za čovječanstvo. Uklonimo zlo podjele kako bi što prije došla nova nebesa i nova zemlja. Pružimo mir jedni drugima.
 
Otpust
Prateći primjer Djevice Majke i iščekujući u nadi Gospodinov dolazak, idite u miru.
 
ili
 
Donoseći svim ljudima nadu oslobođenja od zla od kojeg je Marija bila sačuvana, idite u miru.


Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.

Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za Internet stranice Zagrebačke nadbiskupije.

vlč. mr. Tomislav Hačko
Ispišite stranicu: