HR

Aktualnosti

Objavljeno: 22.10.2019.

Kardinal Bozanić pozdravio sudionike znanstvenoga kolokvija „Hrvatska i Europa 30 godina nakon pada Berlinskog zida“



Kardinalov pozdravni govor

FOTOGALERIJA

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) u utorak 22. listopada obilježen je Dan Odjela za sociologiju koji se slavi na spomendan svetoga Ivana Pavla II., pape. Veliki kancelar HKS-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudjelovao je na obilježavanju Dana odjela za sociologiju HKS-a te, uz čitavu sveučilišnu zajednicu,  pozdravio sudionike znanstvenoga kolokvija „Hrvatska i Europa 30 godina nakon pada Berlinskog zida“, koji je tim povodom na Sveučilištu organiziran.

 

Istaknuvši da je znakovito što se ovaj akademski čina poklapa s liturgijskim blagdanom svetoga pape Ivana Pavla II. čija je crkvena služba, osobito njegov dugi pontifikat, nedjeljivo povezan s neočekivanim i obećavajućim preokretom događanja u zemljama Srednje i Istočne Europe, što je imalo i širi utjecaj za geopolitički tijek svjetske povijesti, Kardinal je podsjetio da se 1989. predstavlja kao vrhunac tih događanja, a rušenje Berlinskoga zida simbolom urušavanja komunističkoga režima.


 
– Smijemo slobodno reći da je tim procesima Crkva svojim unutrašnjim zalaganjem, utemeljenim na biblijskoj antropologiji po kojoj svaki čovjek nosi u sebi sliku Božju te, stoga, zaslužuje poštivanje, dala valjan doprinos, i to prvotno u obrani i promicanju prava svake ljudske osobe. U snažno ideologiziranoj okolini, gdje je partijska privilegiranost i nametnuta diskriminacija ostalih građana, gušila svijest o jednakopravnom ljudskom dostojanstvu svakoga građanina, bez obzira kakva god bila njegova osobna uvjerenja, takvo crkveno zalaganje velika većina prepoznala je kao širenje ozračja slobode i otvaranje prostora za rješenja koja će i na političkom području omogućiti nove putove demokratizacije ljudskoga društva. U tom povijesnom procesu, opterećenom nizom mučnih iskustava nepravde i mržnje, teškim socijalnim sukobima i gospodarstvom u raspadu, počele su se buditi nove nade i povjerenje prema boljoj budućnosti. To smo i mi u Hrvatskoj, kao i u tadašnjoj federalnoj tvorevini, osjetili, živjeli i jačali nadu da je moguće promijeniti europski poredak koji je proizašao iz Drugoga svjetskog rata i zapečaćen ugovorima na Jalti.  – rekao je Kardinal.


 
U govoru je također napomenuo da je Hrvatski episkopat, kao i sveukupna tadašnja biskupska konferencija, dao podršku demokratizaciji hrvatskoga društva, posebno svojim porukama i izjavama. Ujedno je opisao osnivanje Komisije Iustitia et pax na zasjedanju Biskupske konferencije Jugoslavije 12. listopada 1988., čija se je druga sjednicu, istovremeno i izvanredna, održala 11. studenoga 1989., dva dana nakon datuma pada Berlinskoga zida.  – Na toj smo Sjednici, u svjetlu najnovijih zbivanja u Europi, razmotrili i razvoj događaja u nas – kazao je Kardinal te citirao Priopćenje s toga izvanrednoga sastanka o aktualnoj društveno-političkoj situaciji: „Velik je korak kod nas učinjen kad se načelno usvojilo da je bitan preduvjet demokracije pravna država. Nije od manjeg značenja ni činjenica da se jednako prihvatilo načelo da je preduvjet pravne države nezavisno sudstvo. Ali nisu još jednako razjašnjeni preduvjeti za ostvarenje nezavisnog sudstva. Jedan od najvažnijih je svakako i taj da zakonodavac unaprijed zakonski strogo precizira svu materiju s područja krivičnog i kaznenog prava. Civilizacijska je, naime, tekovina od vremena rimskoga prava da se sve odredbe i svi izrazi toga područja tumače u najužem smislu u korist okrivljenoga. Zato, može li u pravnoj državi građanin bilo sudski bilo politički odgovarati primjerice za kontrarevoluciju, nacionalizam (…) separatizam, klerikalizam, klerofašizam, kleronacionalizam i slično, dok zakonodavac nije precizno odredio u čemu je nedopustivost ili kažnjivost inkriminacije koja se pokriva tim i sličnim izrazima? I tko ima pravo na takva inkriminiranja?
 
Na kraju je, potičući kako bi ovoj temi, uzevši u obzir neke nove nijanse i znanstveni rad, danas također bilo potrebno ponovno pokrenuti stručnu diskusiju, svim sudionicima poželio je uspješan rad, zauzetu diskusiju i plodne zaključke. Govor je zaključio riječima: – Neka nam nebeski zagovor pape hrvatske nade svetoga Ivana Pavla II. izmoli obilan blagoslov od dobroga Boga. –


 
Pozdrav dobrodošlice svima je uputio i rektor HKS-a profesor dr. sc. Željko Tanjić, posebno pozdravivši Velikoga kancelara HKS-a kardinala Bozanića: – Drago nam je uvijek kada ste Vi među nama kao naš osnivač, kao onaj koji prati i podupire rast i razvoj našega Sveučilišta. – Rektor Sveučilišta na poseban je način pozdravio i mons. Nikolu Eterovića, apostolskoga nuncija u Republici Njemačkoj, doajena diplomatskoga zbora, dugogodišnjega generalnoga tajnika Biskupske sinode u Rimu, ali i živoga sudionika mnoštva događaja upravo iz toga vremena o kojemu danas govorimo, tada u službi Državnoga Tajništva Svete Stolice. U govoru se je referirao na fotografiju svetoga Ivana Pavla II., pape koja je bila postavljrna na pozornici. Riječ je o fotografiji s jednoga predavanja koje, još kao profesor Karol Józef Wojtila, držao svojim studentima u Lublinu na Katoličkom sveučilištu koje je proslavilo stoljeće djelovanja. – Ova fotografija nas podsjeća da je sveti Ivan Pavao II., kao vizionar, kao papa, kao svetac, ali i profesor, kao nastavnik, svojim djelovanjem uvijek činio sve za istinu o čovjeku u svjetlu Božje objave – apostrofirao je rektor Tanjić.


 
Uz članove Akademske zajednice i Senata Sveučilišta, profesore i asistente, djelatnike te studentice i studente, kolokviju je prisustvovala predsjednica odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora doc. dr. sc.  Irena Petrijevčanin Vuksanović te mons. Janusz Blachowiak, prvi tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj, mons. Enzo Rodinis, provincijali i provincijalke te predstavnici crkvenih ustanova i drugih vjerskih zajednica, političkoga života, poslovnoga svijeta, svijeta umjetnosti, kulture i medija.


 
Znanstveni je kolokvij, nakon pozdravnih govora, izlaganjem „Vatikanska diplomacija i slom komunizma“ otvorio mons. Nikola Eterović. Kolokvij je moderirao doc. dr. sc. Mario Bara s Odjela za sociologiju. Uz mons. Eterovića, na kolokviju su sudjelovali Davor Ivo Stier, doc. dr. sc. Miro Kovač, prof. dr. sc. Gordan Črpić, izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić te prof. dr. sc. Željko Tanjić.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Ispišite stranicu: